Povijest

PROŠLOST KLISA – uvod

Većina autora, pišući o Klisu, ili, pak, o tvrđavi Klis pišu o “nepristupačnoj hridini… između Kozjaka i Mosora”, a Lovre Katić piše o narodnoj predaji po kojoj je neka kraljica motreći Klis uskliknula “Lijepa li konja, da je još sedlo na njemu!”, a ovo sedlo, odnosno nepristupačna hridina smještena je na 43° 25′ sjeverne zemljopisne širine i 16° 23′ istočne zemljopisne dužine.

Geološke osobine šire kliške okoline karakterizira sedlasta konfiguracija planinskoga grebena koja je veza između Mosora s istočne strane i Kozjaka sa zapadne strane, planinâ prvog Dinarskog niza. Temeljne litološke članove na kliškim lokacijama sačinjavaju vapnenci, vapneni pješčenjaci, vapnene breče te lapori s više ili manje kalcitne komponente dok su u krovini produkti raspadanja osnovne stijene. Tla su raspoređena na terasastim padinama koja su dijelom obrađena (vinogradi i druge poljoprivredne površine), a uz rubove terasastih polja smještena su naselja: Rupotina (Gornja i Donja), Megdan, Belimovača, Grlo, Brdo, Kurtovići, Ozrna (Gornja, Srednja i Donja), Varoš, Kosa i Majdan.

ILIRSKI OSTATCI U KLISU

Suvremena znanstvena proučavanja i istraživanja povijesnih kretanja naroda na istočnojadranskoj obali vode nas preko tekstova grčkih i rimskih pisaca prema Ilirima. Danas naše znanje obogaćuju, međutim, novi podatci utemeljeni na arheološkim istraživanjima, filološkim saznanjima, numizmatičkim nalazima i sl. tako da pokušavamo stvoriti nešto potpuniji mozaik znanja o ilirskim plemenima i ustrojstvu države, kulturi, jeziku, običajima, prošlosti, nego što smo znali prije suvremenih istraživanja. Nije sporno da su Iliri živjeli na kliškom području, a da su odigrali značajnu ulogu u antičkom svijetu i vremenu govore toliki ustanci i ratovi odnosno važnost koju im posvećuje Rim.

O ilirskom imenu imamo do danas mnogo teza, od kojih su neke doista nedokazive. Tako se tvrdi de je Illyrios, praotac Ilira, po legendi sin je Feničanina Kadma i Harmonije, kćerkom boga Aresa i boginje Afrodite (koji se u starosti pretvaraju u zmije), a mi, ovdje, možemo predstaviti tzv. autohtonu teoriju po kojoj se ilirska kultura formirala na ovom tlu na temelju starijih brončanodobnih kultura. Vjerujemo da je bio moguć kontinuitet između kultura brončanog i željeznog doba na cijelom Balkanu pa tako i na srednjodalmatinskom području o kojemu ovdje govorimo. Sigurno je da je ilirsko pleme Delmata tijekom III. i II. stoljeća pr. Kr. naselilo područje između Krke i Cetine spustivši se iz unutrašnjosti te okruživši isejske faktorije, među kojima Salonu. Glavni delmatski grad i dalje je ostao Delminium pa su Rimljani slali poslanstva ne bi li smirili delmatske upade u primorske gradove. Nakon odbijanja pregovora od strane delmatskih vođa, Senat je odlučio započeti rat protiv iznimno hrabrog i ustrajnog delmatskog plemena. Rat je trajao više od stoljeća i pol jer su Delmati, bez obzira na poraze, u više navrata dizali ustanke ili manje pobune. Posljednji veliki otpor (od 35. pr. Kr. do 32. pr. Kr.) pružili su Oktavijanu koji je, nakon pohoda po unutrašnjosti, došao pod Andetrium i Setoviju pod čijim je zidovima trajala posljednja delmatska bitka za opstojnost i nezavisnost. Delmati su izgubili ne prihvativši okupaciju, ali su još samo jednom, 12. godine pr. Kr. uspjeli nakratko zauzeti Salonu. Konačno su pokoreni nakon panonsko-delmatskog ustanka (Batonovog) od 6. do 9. godine koji je ugušio Oktavijanov posinak, budući car Tiberije. Da sačuvaju mir Rimljani su na ovom području zadržali dvije legije – VII. i IX. Sedma je legija imala sjedište u Ardubi (Gardun kod Trilja), a Deveta u Burnumu (Ivoševci kod Kistanja).

Iliri su tada bivali romanizirani, pa iako su, ubuduće, svi natpisi koje nalazimo na njihovu području pisani latinskim jezikom, oni su zadržali narodna imena u nazivima brdâ, vodâ, imanjâ, osobnim imenima… Za naš rad to je neobično značajno jer se dio imenâ ilirskoga korijena zadržao u Klisu do danas bez obzira na velike migracije koje su se događale u ovom kraju zbog njegove burne i krvave prošlosti.

Sarkofag




29.07.2017. u 13:36 sati

29.4°C

Vjetar: 8.1 S; m/s
Tlak: 1019.1 hPa
Vlaga: 42%
Oborine: 0.0 mm

Pljusak.com









Anketa

Najveći dio sredstava iz proračuna Općine Klis treba uložiti u:

Pogledaj rezultate

Loading ... Loading ...

Klis na društvenim mrežama

nacelnik.vetma_

Općinsko vijeće

Korisni linkovi

Službene internet stranice općine Klis, 2014.